Univerzitet "Džemal Bijedić" Mostar
Javni univerzitet u Bosni i Hercegovini / From Wikipedia, the free encyclopedia
Univerzitet "Džemal Bijedić" Mostar osnovan je 11. februara 1977.[1] i djeluje kao javni univerzitet. Od 1993. podjeljen je na dva univerziteta, od kojih jedan zadržava dotadašnje ime, a drugi djeluje pod imenom Sveučilište u Mostaru. Univerzitet se nalazi u Mostaru i sastoji se od 8 fakulteta.
Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru | |
---|---|
latinski: Universitas Studiorum Mostariensis | |
Osnovan | 11. februar 1977. |
Vrsta | Javni univerzitet |
Rektor | Prof. dr. Alena Huseinbegović |
Lokacija | USRC Midhat Hujdur Hujka Univerzitetski kampus; Sjeverni logor bb; Mostar |
Kampus | Urbani |
Udruženja | Asocijacija univerziteta Evrope |
Veb-sajt | unmo.ba |
Savremeni proces visokog obrazovanja u Mostaru započeo je 1950. godine otvaranjem Više pedagoške škole, zatim Više tehničke škole, mašinske struke 1959. godine i Više poljoprivredne škole 1960. godine. Odjeljenja Pravnog i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu formirana su 1970. godine, a 1976. prerasla su u samostalne fakultete.
Članovi Skupštine opštine Mostar su na sjednici održanoj 24. 2. 1975. donijeli "Zaključak o organiziranju pripremnih radnji za formiranje univerziteta u Mostaru". Na osnovu Zaključka, Skupština je 16. maja 1975. godine. donijela "Rješenje o obrazovanju inicijativnog odbora za osnivanje univerziteta u Mostaru."
Prva konstituirajuća sjednica Skupštine Univerziteta održana je 11. februara 1977. godine i na njoj je donesena odluka da zvanično ime Univerziteta u Mostaru bude Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru. Nedugo nakon toga, 14. februara 1977. godine, u Velikoj sali Narodnog pozorišta Mostar, svečano je obilježeno proglašenje i početak rada Univerziteta "Džemal Bijedić".
Akademske 1977/78. godine Univerzitet počinje s radom kao samostalna visokoškolska institucija koju su sačinjavali: Ekonomski fakultet, Građevinski fakultet, Mašinski fakultet, Pravni fakultet, Pedagoška akademija. Pored fakulteta, u sastav Univerziteta su ušli instituti, zavodi i razvojni centri iz Hercegovine: Istraživačko-Razvojni institut SOUR-a APRO Hercegovina, Institut za korištenje i zaštitu voda na kršu RO Hidroelektrane na Trebišnjici, Institut za studijsko-razvojne poslove RO Hidroelektrane na Neretvi, Zavod za razvoj privrede, Institut zaštite, Duvanski institut
U periodu rata u Bosni i Hercegovini Univerzitet ostaje bez cjelokupne infrastrukture i velikog dijela nastavnog kadra, što dovodi do kratkotrajnog prekida obrazovnog procesa. Godine 1993. godine, kada se stvorio minimum uslova, Univerzitet nastavlja s radom, te se 19. decembra 1993. godine donosi Odluka o izboru članova Savjeta Univerziteta.
Savjet Univerziteta 12. januara 1994. godine donosi Odluku o imenovanju dekana visokoškolskih ustanova, a 20. januara 1994. godine Odluku o imenovanju rektora Univerziteta i za rektora imenuje Kerima Slipičevića, redovnog profesora Građevinskog fakulteta.
Tokom ratnih dejstava nastava se izvodi u prostorijama koje je Univerzitetu na raspolaganje stavilo Ratno predsjedništvo opštine Mostar, da bi nakon završetka rata Univerzitet na raspolaganje dobio bivšu kasarnu JNA u Sjevernom logoru.
Univerzitet je integrisana i akreditovana visokoškolska institucija koja u svom sastavu ima osam organizacionih jedinica: Agromediteranski fakultet, Ekonomski fakultet, Fakultet humanističkih nauka, Fakultet informacijskih tehnologija, Građevinski fakultet, Mašinski fakultet, Nastavnički fakultet i Pravni fakultet. Na Univerzitetu studira studira probližno 5.000 studenata, upisanih na 26 studijskih programa na prvom, 20 studijskih programa na drugom i tri studijska programa na trećem ciklusu studija. U nastavnom procesu sudjeluje više od 200 nastavnika i saradnika, te administrativnog i tehničkog osoblja i oko 150 spoljnih saradnika.